Pročitajte pitanja koja najčešće postavljaju posetioci našeg sajta, budući studenti i njihovi roditelji. Ukoliko i sami imate neko pitanje a odgovor niste pronašli, ne oklevajte, slobodno nam postavite pitanje putem elektronskog obrasca koji se nalazi ovde. Odgovorićemo Vam u što kraćem roku ili slanjem poruke na Vašu adresu, ili objavljivanjem na FAQ listi.
Opšta pitanja o Školi i akademskim studijama
Akademske studije obrazuju studente za zaposlenje i eventualni nastavak školovanja na master i doktorskim studijama. Nastavni planovi su napravljeni sa većim osloncem u nauci i teoriji. Akademske studije traju tri ili četiri godine. Posle treće godine stiče se 180 ECTS i zvanje bachelora a posle četvrte godine stiče se 240 ECTS i zvanje diplomirani komunikolog, kulturolog ... Akademske studije se izvode za fakultetima i visokim školama akademskih studija.
Strukovne studije obrazuju studente za sticanje teorijskih i praktičnih kompetencija potrebnih za uspešno uključivanje u svet rada. Traju tri godine a imaju mogućnost specijalističkih studija i strukovnog mastera. Po završetku se stiče 180 ECTS i zvanje strukovni inžinjer, ekonomista ... Strukovne studije se izvode na visokim školama strukovnih studija.
Visoka škola akademskih studija je samostalna visokoškolska ustanova koja može da izvodi nastavu na osnovnim akadesmkim studijama (180 i/ili 240 ECTS) kao i nastavu na master akademskim studijama. Visoka škola akademskih studija ne može da izvodi doktorske studije. Jednostavnije rečeno, Visoka škola (akademskih studija) jeste isto što i fakultet samo što posluje nezavisno od univerziteta i nema pravo na doktorske studije.
Fakulteti nisu samostalne ustanove (iako organizacioni i vlasnički mogu biti nezavisni od univerziteta) već nastavnu i naučnu delatnost obavljaju u okviru univerziteta. Fakulteti mogu izvoditi sve studijske programe kao i škole plus doktorske studije.
Da. Moguće je preći sa bilo kog istog ili sličnog fakultetskog programa na visoku školu akademskih studija. Ukoliko su nastavni programi različiti (a najčešće jesu) tada se položu diferencijalni ispitii koje propisuje ustanova primalac studenta. Moguće je, po istoj proceduri, i sa visoke škole (akademskih studija) preći na isti ili sličan fakultet.
Nije dozvoljeno prelaženje sa strukovnih na akademske studije i obratno.
Predstavnici 29 država Evropske unije prihvatitli su 19. juna 1999. godine u italijanskom gradu Bolonji "Bolonjsku deklaraciju" kojom se stvara zajednička platforma EU za visoko obrazovanje. Osnovne odredbe Bolonjske deklaracije definišu studiranje kao trostepene: I ciklus 180-240 ECTS i sticanje zvanja bečelor ili diplomirani, II ciklus 60-120 ECTS i sticanje zvanja master i III ciklus ya sticanje yvanja doktora nauka.
Bolonjski proces je reformski proces stvoren sa ciljem odgovaranja na teme kao što su javna odgovornost za visokoškolsko obrazovanje i nauku, upravljanje visokim obrazovanjem, društvenu dimenziju visokog obrazovanja i istraživanja, kao i vrednosti i ulogu visokog obrazovanja i istraživanja u savremenim, globalizovanim, i sve složenijim društvima sa zahtevnim potrebama kvalifikacija. Sa Bolonjskim procesom implementacije sistema, visoko obrazovanje u zemljama Evrope treba da budu organizovani na takav način da omogući:
Mobilnost - laku pokretljivost iz jedne zemlje u drugu (u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja) - u cilju daljeg studiranja ili zapošljavanja;
Atraktivnost evropskog visokog obrazovanja je povećana, tako da mnogi ljudi iz neevropskih zemalja takođe dolaze da uče i/ili rade u Evropi;
Zapošljivost - Evropskom prostoru visokog obrazovanja Evrope nudi široka, kvalitetna i napredna baza znanja, i osigurava dalji razvoj Evrope kao stabilne, mirne i tolerantne zajednice u okviru Evropskog istraživačkog prostora;
Takođe će biti veće konvergencije između SAD i Evrope, tako da evropsko visoko obrazovanja usvaja aspekte američkog sistema.
Kao podciljevi definisani su:
Stvaranje sistema lakšeg razumevanja i ujednačavanja diploma
Stvaranje dvostepenog sistema diploma - Bečelor/Master sistem
Uvođenje sistema ocenjivanja, Evropski sistem transfera bodova (ESTB)
Povećanje mobilnosti kroz uklanjanje barijera; ne samo prostorna mobilnost već i kulturalne kompetencije ali i mobilnost među visokim školama
Zajednički rad na povećanju kvaliteta
Evropska dimenzija visokoškolskog obrazovanja
Doživotno učenje
Učešće studenata (uključivanje u sve odluke i inicijative na svim nivoima)
Povećanje atraktivnosti evropskog visokoškolskog obrazovanja
Ujednačavanje evropskog visokoškolskog obrazovanja sa evropskim istraživačkim prostrom, posebno kroz uvođenje doktorske faze u Bolonjskom procesu.
Da. Po završetku Visoke škole za komunikacije možete nastaviti master stduije na jednom od akreditovanih master studijskih programa VŠK ili na bilo kom akreditovanom master programu drugih fakulteta.
Takođe posle završenog mastera na VŠK možete nastaviti doktorske studije na bilo kom akrteditovanom fakultetu.
Svaki predmet u nastavnom planu donosi određen broj "bodova". Ti "bodovi" se, u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, nazivaju još i "krediti" izražavaju u ECTS (European Credits Transfer System)
Sistem bodova/kredita predstavlja sistematični opis obrazovnog programa, koji se dobija dodeljivanjem bodova/kredita njegovim komponentama (predmetima). Definicija bodova/kredita u visokom obrazovanju se zasniva na različitim parametrima, poput opterećenja studenta, ishoda učenja i radnih sati. U toku jedne školske godine zbir ECTS za sve predviđene predmete treba da bude 60 ECTS. Posle tri godine akademskih studije može se steći (ako je nastavnim planom tako predviđeno) 180 ECTS i zvanje bečelora. Posle četiri godine akademskih studija stiče se 240 ECTS i zvanje diplomirani, dok se za master može steći 60 ili 120 ECTS. Doktorat nema iskazan ekvivalent u ECTS.
Zbog svoje samostalnosti, veličine i organizacije visoka škola akademskih studija je u mogućnosti da se bolje i efikasnije organizuje u situacijama u kojima fakulteti i univerziteti to ne mogu. Škole su manje i fleksibilnije oaze učenja i razvoja kompetencija i mogu brže i lakše da izađu u susret specifičnim potrebama studenata.
Škole imaju manju i efikasnu administraciju, efektne procedure i rokove rešavanja svih potreba studenata, nastave i nastavnika.
ECTS bodovi i diplome škole su ravnopravni sa bodovima fakulteta i podjednako su prenosivi ka daljim instancama školovanja.
Organizacija nastave u manjim, funkcionalnijim jedinicama je efikasnija i manje skupa, što se pozitivno odražava na visinu školarine i smanjenje troškova školovanja.
Bolonjski obrazovni model sadrži tri studijska ciklusa i to: PRVI CIKLUS u trajanju od tri ili četiri godine posle kpoga se stiče 180 odnosno 240 ECTS/ESPB. Sa 180 bodova na akademskim studijama stiče se akademski naziv "Bečelor" a na strukovnim studijama "Strukovni ..." Sa osvojenih 240 ECTS/ESPB posle četiri godine studija stiče se naziv "Diplomirani ..." DRUGI CIKLUS su master studije koje mogu trajati jednu (60 ECTS/ESPB) ili dve (120 ECTS/ESPB) godine u zavisnosti kako ih škola/fakultet organizuje. Dvogodišnje master studije pohađaju studenti koji su tokom prvog ciklusa stekli 180 ECTS/ESPB i akademski naziv "Bečelor ..." Akademske master studije ne mogu upisati studenti koji su završili strukovne studije prvog ciklusa. Oni pohašaju strukovne master studije kao deo drugog ciklusa strukovnih studija. Akademske master studije u trajanju od jedne godine pohađaju studenti koji su završili četvorogošišnje studije prvog ciklusa i stekli 240 ECTS/ESPB i akademski naziv "Diplomirani ..." Završetkom drugog ciklusa stiče se akademski naziv "Master ..." TREĆI CIKLUS su doktorske dtufije koje traju tri godine i donose 180 ECTS/ESPB a mogu ih upisati studenti koji su završili akademske master studije. Završetkom trećeg ciklusa stiče se akademski naziv "Doktor nauka ..."
Zakonitost rada i registracije VŠK
Da. Visoka škola za komunikacije poseduje Dozvolu za rad koju je izdalo Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije dana 23.05.2017. godine pod registarskim brojem 612-00-01272/2017-06. Time se dozvoljava Školi da počne sa radom i da može da izvodi studije na akademskim osnovnim i master studijskim programima.
Da. Visoka škola za komunikacije je registrovana samostalna visokoškolska ustanova akademskih studija u registru visokoškolskih ustanova a koji vodi Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Visoka škola za komunikacije je registrovana visokoškolska ustanova u registru ustanova Republike Srbije koji vodi Privredni sud u Beogradu.
Da. Visoka škola za komunikacije akreditovana je od strane Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Republike Srbije a na osnovu odluke i Izveštaja o početnoj akreditaciji ustanove i studijskih programa broj 612-00-00004/90/2017-06 od 05.05.2017. godine.
Da. Svi studijski programi Visoke škola za komunikacije akreditovani su od strane Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Republike Srbije a na osnovu odluke i Izveštaja o početnoj akreditaciji ustanove i studijskih programa broj 612-00-00004/90/2017-06 od 05.05.2017. godine.
Prema odredbama člana 16. Zakona o visokom obrazovanju Republike Srbije akreditacija je obavezan postupak kojim se utvrđuje da visokoškolska ustanova i njeni studijski programi ispunjavaju Zakonom predviđene uslove i standarde za obavljanje delatnosti. Akreditacija se po pravilu sprovodi na svakih pet godina. Sve visokoškolske ustnove (strukovne visoke škole, akademske visoke škole, fakulteti i univerziteti) dužni su da redovno akredituju sve svoje studijske programe. Samo redovna akreditacija na svakih pet godina garancija je da je visokoškolska ustanova legalna i merodavna. Samo akreditovane visokoškolske ustanove mogu izvoditi nastavu za akreditovane programe i izdavati javne isprave (indeks, doploma, dodatak diplomi ...) u protivnom delatnost je nelegalna a izdate isprave ništavne. Važno je zapamtiti da je akreditacija visokoškolske ustanove - jedno, a akreditacija svakog njenog studijskog programa - drugo! Ustanova mora da poseduje i jedno i drugo!
Prema Zakonu o visokom obrazovanju u Republici Srbiji postupak akreditacije sprovodi Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta - KAPK. Akreditovane ustanove vode se i u Registru visokoškolskih ustanova u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Komisija i Ministarstvo su najbolje i najpouzdanije adrese za proveru da li je visokoškolska ustanova akreditovana. KAPK i Ministarstvo imaju na svojim veb stranama ažurne on-line baze i dokumente koji se mogu preuzeti radi provere ustanova i ti podaci su javni: www.mpn.gov.rs i www.kapk.org
Zakon o visokom obrazovanju Republike Srbije ("Službeni glasnik RS" Broj 88/2017. i dr.)
Podzakonski akti i propisi Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Videti više na adresi: www.mpn.gov.rs
Propisi i pravilnici Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. Videti više na adresi: www.nsvo.gov.rs
Standardi i uputstva Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta KAPK. Videti više na adresi: www.kapk.org
Prava i obaveze studenata
Status studenta stiče lice koje je položilo prijemni ispit, ili na drugi predviđen način izvršilo upis na osnovne ili master akademske studijske programe.
Škola objavljuje konkurs za upis studenata za svaku školsku godinu prema kalendaru aktivnosti.
Škola priznaje položene prijemne ispite sa drugih fakulteta i visokih škola.
Prelazak sa drugih fakulteta i visokih škola iz zemlje i inostranstva odobrava se po posebnoj proceduri.
Da. Studenti koji su upisani na identične ili slične studijske programe drugih fakulteta ili visokih škola u zemlji i inostranstvu, mogu biti upisani na odgovarajući semestar studija VŠK. Uslov za prelazak sa drugog fakulteta ili škole jeste priznavanje potrebnog broja ispita i/ili polaganje razlike u ispitima a što se određuje odlukom posebne komisije na zahtev studenta.
Škola priznaje položene prijemne ispite sa drugih fakulteta i visokih škola.
Da. Moguće je priznavanje ispita sa drugih akreditovanih fakulteta i visokih škola iz Srbije i inostranstva pod uslovom da se prilože odgovarajući dokazi o položenim ispitima i sadržaju nastavnog gradiva predmeta. Ova procedura obavlja se pred posebnom komisijom Škole a na zahtev zainteresovanih kandidata i studenata.
Da. Škola priznaje diplome prvog ciklusa svih drugih fakulteta i visokih škola akademskih studija.
Uslov je da je fakultet ili visoka škola akademskih studija akreditovana ustanova sa dozvolom za rad i akreditovanim programom na kome je student diplomirao.
Da. Priznavanje ispita položenih na visokoškolskim ustanovama u inostrantvu moguće je na zahtev studenta ili kandidata. Taj postupak vodi posebna komisija Škole. Student prilaže dokaze kojima se dokazuje sadržina ispita, ocene o savladanom ispitu kao i dokaz da je visokoškolska ustanova legalna i akreditovana ustanova u zemlji u kojoj izvodi nastavu.
Da. Studije je moguće nastaviti posle prekida uz poštovanje rokova trajanja studijskih programa i propisanih aktima Škole i zakonskim propisima.
U slučaju povrede studentskih prava studenti se mogu obratiti disciplinskim i etičkim organima Škole kao i Studentskoj službi, Sekretaru Škole ili direktoru Škole.
Komunikacija se može ostvariti lično, telefonski ili elektronskom poštom u svakom trenutku.
Nadležni organi su dužni da odgovore bez odlaganja.
Primedbe na izvođenje nastave i rad u Školi možete uputiti najpre vođi klase studenata a potom upravi Škole.
Poželjno je da sve aktuelne i potencijalne primedbe predočite i aktuelizujete u Studentskom parlamentu, jer je to organ Škole kojim upravljaju studenti i predstavlja najbolje mesto za kvalitetan i produktivan dijalog studenata i Škole.
Predlozi, ideje i sugestije za rad Škole uvek su dobrodošli i očekujemo ih od naših studenata. Sa predlogom se možete obratiti nastavnom i/ili nenastavnom osoblju Škole u zavisnosti od vrste i prirode predloga. Predloge možete davati u tu Studentskom parlamentu koji je najbolje mesto za organizovanje i samostalan rad svih studenata.
Vaše predloge i sugestije primamo u upravi Škole, kancelariji direktora i rukovodećeg osoblja.
Vaši predlozi su dobrodošli!
Organizacija studija
Uredno pohađanje časova nastave i vežbi jeste osnovni uslov za kvalitetno učenje i uspešno savladavanje nastavnog gardiva.
Studenti su dužni da uredno pohađaju predavanja i vežbe.
U toku izvođenja nastave na pojedinačnom predmetu student može opravdano izostati najviše sa tri časa. O tome je dužan dostaviti verodostojnu ispravu ili dokaz.
U izuzetnim slučajevima Škola na zahtev studenta i uz pribavljanje dokaza, može opravdati izostanak.
Prisustvo časovima nastave i vežbi dokazuje se evidencijom koju vodi predmetni nastavnik ili asistent za svaki održani čas. Evidencija je dostupna studentima na elektronskom servisu Škole.
Na kraju semestra nastavnik studentima potvrđuje da su pohađali nastavu upisivanjem i overom podatka u odgovarajućoj rubrici indeksa.
Izostanci su mogući iz zdravstvenih razloga, u slučaju prisustva drugim vidovima rada vezanim za nastavu i pohađanje nastave, učešća u radu organa Škole, učešća u drugim opravdanim aktivnostima kao i u slučaju više sile usled koje je nastupila sprečenost studenta da prisustvuje nastavi.
Studentima su na raspolaganju kreativne vannastavne radionice kojima upotpunjuju svoj rad u Školi. RTV Media Akademija uključuje polaznike su rad savremenog radija i televizije. Foto video radionica obezbeđuje praktične veštine digitalne fotografije i videa. Polaznici Knjižene radionice uče lepo pisanje i veštinu pisanja umetničke literature. U Deabtnom krugu plaznici se podučavaju kulturi dijaloga, polemike, besedništva i debaterstva. Pored ovih vannastavnih aktivnosti studenti mogu da se aktiviraju u redakcijama školskih glasila, školskih elektronskih medija ali i sportskim timovima koji se formiraju zavisnosti od broja i stepena interesovanja stdenata. Druge, ove nepomenute, vannastavne aktivnosti mogu se organizovati na predlog studenata a u skladu sa mogućnostima Škole.
Ostvareni rezultati u vannastavnim aktivnostima, posebno dostignuća u stvaralaštvu, znanju i kreativnom doprinosu uzimaju se u obzir prilikom vrednovanja predispitnih aktivnosti i to za one predmete čiji nastavni planovi, ili njihovi delovi, su podudarni sa planovima rada sekcija i radionica koje studenti pohađaju.
Škola organizuje pet ispitnih rokova i to u sledećim mesecima: Januar, april, jun, septembar i oktobar u svakoj godini studija.
Rad i rezultati rada studenata vrednuju se tokom izvođenja nastave na svakom pojedinačnom predmetu i to kroz sistem dodeljivanja određenog broja poena za savlađivanje predispitnih obaveza, kao i dodeljivanje bodova na samom ispitu. Prilikom dodeljivanja poena vrednuje se ukupan doprinos i rezultati za svaki pojedinačni predmet. Studenti koji pokazuju naročito angažovanje u toku nastave i u vannastavnim aktivnostima i postižu odličan uspeh u nastavi mogu konkurisati za beneficije u ceni školarine i druge pogodnosti i nagrade koje Škola obezbeđuje.
Škola ima obezbeđen sistem samovrednovanja i evaluacije rada nastavnika i vannasatavnog osoblja. Studenti u svakom semestru učestvuju u procesu samovrednovanja i evaluacije kroz sistem ocenjivanja kvaliteta organizacije i izvođenja nastave, vežbi i vannastavnih aktivnosti u Školi. Ocene koje studenti daju uzimaju se u obzir u procesu samovrednovanja nastavnika i Škole.
Finansiranje studija
Cene školarine sa detaljnijim podacima o popustima i drugim finansijskim parametrima pogledajte na posebnoj stranici na ovom sajtu.
Osnovna cena za četvorogodišnje akademske studije (240 ESPB/ECTS) iznosi 1.500,00 Eura godišnje s tim da tokom prve godine poslovanja Škola obezbeđuje popuste prema opisu na navedenoj stranici.
Master akademske studije koštaju 1.700,00 Eura godišnje sa pripadajućim popustima.
Da. Moguće je plaćanje na rate. Broj i dinamika rata zavise od vrste studija a mogu se ugovoriti prilikom upisa.
U posebnim situacijama, gde postoji opravdanost i mogućnost Škola može odobriti više rata od uobičajenog broja, kao i prolongiranje obaveze plaćanja za određeni broj meseci.
Da. Škola dodeljuje posebne popuste i olakšice uspešnim studentima i studentima bez roditeljskog staranja. Škola odobrava delimične i potpune stipendije o kojima možete dobiti detaljne informacije na posebnoj stranici ovog sajta ili u Školi.
Škola dodeljuje delimične stipendije u okviru kojih pojedinim kategorijama studenata omogućava umanjenje školarine.
Škola dodeljuje i potpune stipendije koje omogućavaju pojedinim kategorijama studenata besplatno školovanje tokom jedne ili više godina.